Hadzi Velijuddina Bakraca Dugalica Dzamija

Hadzi Velijuddina Bakraca Dugalica Dzamija

Ova se džamija nalazi u centru Nevesinja u blizini sahat-kule.

Locirana je u Pahljevića mahali, na mjestu koji se nekad zvao Morićevac. Građena je od tesanog kamena i bila je prvotno pokrivena olovom. Uz desni zid joj je prigrađena munara oktogona oblika, visoka oko dvanaest metara.

Više ulaznih vrata džemije nalazio se ranije na jednoj ploči uklesan slijedeći natpis (tarih):

Veli aga ol sahibi hajr čunki

Bina kildi bu džumi'i o zahid

Išidinler edup tarih kasdini

Uludur šol mekam darul mesadžidi

sene 921

što u prevodu znači:

проектирование лестниц

Kad Veli-aga, dobrotvor

pobožnjak pravi podiže džamiju ovu

Oni koji za to čuše

odlučiše joj ovaj kronostih na dar:

Uzvišen je ovaj kutak

gdje dom je štovatelja Boga

godine 921. (1515)21

Na temelju prednjeg natpisa može se utvrditi da je ova džamija sagrađena 1515. i da je, poslije Bajezid-Veline, najstarija džamija u Hercegovini.

O osnivaču ove džamije zna se samo to da je bio ugledan i svakako, bogat čovjek. Imao je sina Šaban ef. koji je kao mladić 1616. otišao u Istanbul, gdje je svršio nauke i posvetio se ulemanskom pozivu. Tamo je predavao na više medresa i kasnije prešao u kadije. Godine 1635. imenovanje vrhovnim kadijom (mulom) u Šamu (Siriji), a 1638. u Kairu. Godine 1650. postao je vrhovni vojni sudac Anadolije (sadri Anadol kazasker), a 1654. sadri Rum. Umro je početkom 1659. poštovan od prijatelja i protivnika.

Ovu su džamiju djelomično porušili ustanici i Crnogorci kada su 29. augusta 1875. godine pred zoru upali u Nevesinje i veći dio ga srušili. Tada su oni, kako se priča, pobili i nekoliko muslimana koji su bili pošli na sabah u džamiju. Mirko S. Radojčic tvrdi da je 1200 ustanika udarilo na kasabu Nevesinje 17. augusta 1875. i da su ju svu spržili.

Mula Hadžo Dugalić, mutevelija vakufa ove džamije, oko 1880. obnovio je ovu džamiju i djelomično joj munaru ozidao. Tada je ostala bez šerefe i nešto kraća. Munara ima dvanaest na ćemer građenih prozorčića, kroz koje mujezin gleda kada ezan uči, i ona po svojoj vanjskoj formi predstavlja nešto neobično i jedinstveno. Od ove obnove ona se zove Dugalića džamija.

Inicijativom Derviš ef. Korkuta, šerijatskog sudije u Nevesinju, na ovoj su džamiji vršene neke opravke i 1353. (1934) godine. Zatvorena je pred prošli rat i posljednji njen imam bio je Hamid ef. Kolaković.

Legator hadži Velijjudin ef. sagradio je uz džamiju kao prateće objekte joj mekteb i medresu. Ne zna se kad je medresa prestala raditi i srušena, a mekteb je radio u posebnoj zgradi kod džamije sve do austrougarske okupacije BiH 1878. godine.

Za izdržavanje spomenutih zadužbina vakif je zavještao nekretnine i novac, ali se ne zna šta i koliko, jer se nije sačuvala zakladnica ove džamije. Legatorov sin nepoznatog imena sagradio je u Nevesinju hamam i han i uvakufio tri dućana i kafanu koji su 1889. davali 200 forinti godišnjeg prihoda.27

Pred ovom džamijom se nalazi mali harem u kome je ranije bilo više lijepih nišana s natpisima. Još se nalaze uspravno samo dva, ali na njima nema natpisa. Džamija i harem uz nju služe kao magazin jednom trgovačkom preduzeću iz Nevesinja.

tekst i slika: medzlis-nevesinje.com